Letnja škola forenzičke psihologije

Datum:

Rok za prijavu:

Jezik:

srpski

Kome je namenjena:

studenti i studentkinje osnovnih i master studija psihologije, prava, kriminalistike, bezbednosti kao i stručnjaci iz prakse iz pomenutih oblasti.

ESPB kredita:

3

Kotizacija:

370 evra

Opis programa:

Cilj letnje škole forenzičke psihologije jeste da polaznicima pruži savremena teorijska znanja i praktične veštine iz oblasti psihološke analize kriminalnog ponašanja, sudskog psihološkog veštačenja i procene verodostojnosti iskaza, kroz interdisciplinarni pristup koji povezuje psihologiju, kriminologiju, pravo i penologiju.

Program je usmeren na razumevanje psiholoških faktora kriminaliteta, primenu naučnih metoda u proceni ličnosti i nasilničkog ponašanja, kao i na razvoj kompetencija potrebnih za profesionalno delovanje u pravosudnom, bezbednosnom i penološkom sistemu.

Poseban fokus stavlja se na analizu sudske prakse, etičke standarde forenzičkog rada i primenu savremenih istraživačkih nalaza u proceni rizika, dijagnostici poremećaja ličnosti i evaluaciji svedočenja, naročito u slučajevima koji uključuju ranjive kategorije kao što su deca. Kroz studije slučaja, simulacije sudskih postupaka i analizu realnih kriminalističkih situacija, učesnici razvijaju sposobnost kritičkog mišljenja, profesionalne procene i interdisciplinarne saradnje u oblasti forenzičke psihologije.

Ishodi učenja:

Po završetku Letnje škole forenzičke psihologije učesnici će biti u mogućnosti da:

  1. Razumeju osnovne koncepte forenzičke psihologije -
    Upoznaju ključne oblasti primene psihologije u pravosudnom i bezbednosnom sistemu.
  2. Prepoznaju psihološke faktore kriminalnog i nasilničkog ponašanja -
    Razumeju kako individualni, socijalni i razvojni faktori mogu uticati na nastanak kriminalnog ponašanja.
  3. Upoznaju osnovne principe kriminalističkog profilisanja -
    Razumeju logiku i metodološke korake izrade preliminarnog psihološkog profila u analizi kriminalnih slučajeva.
  4. Razumeju značaj poremećaja ličnosti u forenzičkom kontekstu -
    Prepoznaju osnovne karakteristike poremećaja ličnosti koji su relevantni za procenu kriminalnog ponašanja.
  5. Razumeju psihološke aspekte pouzdanosti svedočenja -
    Upoznaju faktore koji mogu uticati na verodostojnost svedočenja, posebno u slučajevima koji uključuju decu.
  6. Upoznaju osnovne procedure sudskog psihološkog veštačenja -
    Razumeju ulogu psihologa u sudskom postupku i osnovne elemente izrade nalaza i mišljenja veštaka.
  7. Razumeju perspektivu pravosuđa u korišćenju psiholoških nalaza -
    Upoznaju način na koji sudije i pravni sistem koriste psihološke procene u procesu donošenja odluka.
  8. Steknu uvid u psihološke procese u kazneno-popravnim institucijama -
    Razumeju osnovne principe rada psihologa u zatvorskom sistemu i ulogu psiholoških intervencija u rehabilitaciji.
  9. Razviju sposobnost interdisciplinarnog razmišljanja -
    Upoznaju značaj saradnje između psihologije, prava, kriminalistike i bezbednosnih nauka.
  10. Kritički razmatraju realne forenzičke slučajeve -
    Razviju sposobnost analize i diskusije konkretnih slučajeva iz sudske i kriminalističke prakse.


Metode nastave:
predavanja, diskusije, rad u grupi, panel diskusija

Predmeti:

  • Bihejvioralna analiza kriminala i kriminalističko profilisanje
  • Poremećaji ličnosti u forenzičkoj proceni
  • Sudsko-medicinska i psihološka veštačenja u forenzičkoj praksi
  • Psihološki faktori rizika nasilničkog ponašanja
  • Pouzdanost svedočenja dece kod seksualnog zlostavljanja
  • Pravni okvir psihološkog veštačenja
  • Sudsko odlučivanje i upotreba forenzičkih psiholoških dokaza
  • Forenzička psihologija u sistemu izvršenja krivičnih sankcija

Predavači:

  • Prof. dr Dušanka Đurović, redovni profesor, Fakultet organizacionih studija „Eduka“
  • Prof. dr Ksenija Kolundžija, vanredni profesor, Fakultet organizacionih studija „Eduka“
  • Prof. dr Slobodan Savić, Institut za sudsku medicinu „Milovan Milovanović“, Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu
  • Prof. dr Oliver Stojković, Institut za sudsku medicinu „Milovan Milovanović“, Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu
  • Prof. dr Bojana Dinić, redovni profesor, Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu
  • Prof. dr Goran Krstajić, vanredni profesor, Fakultet organizacionih studija „Eduka“
  • Doc. dr Bojana Grahovac, docent, Fakultet organizacionih studija „Eduka“
  • Doc. dr Dragana Mitrić Aćimović, docent, Fakultet organizacionih studija „Eduka“
  • dr Ana Mirković, Fakultet organizacionih studija „Eduka“
  • mr Aleksandra Parojčić, Institut za mentalno zdravlje i Fakultet organizacionih studija „Eduka“
  • Nemanja Popović, Fakultet organizacionih studija „Eduka“
  • Dragan Mileusnić, pravnik

Prijavi se